U četvrtak, 23. studenoga 2017., učenice 4.r razreda, u pratnji naše knjižničarke V. Beus i razrednice I. Ognjenović, sudjelovale su na vrlo zanimljivom predavanju Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Predavanje je održano u knjižnici S.S. Kranjčevića u sklopu jesenskog ciklusa događanja Kulturna i prirodna baština Hrvatske.
Gošća tribine bila je dr.sc. Katarina Nina Simončič, docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, koja nam je približila zagrebačku modu toga razdoblja, kao i društveno-kulturno ozračje, odnos mode i umjetnosti te mode i hrvatske tradicijske baštine.
Saznali smo da je do 19. stoljeća muškarac bio taj koji se kitio poput pauna, no tijekom 19. stoljeća njegova nova društvena uloga diktira i nove kanone u odijevanju, a moda svu svoju maštovitost usmjerava na ženu. Žena s kraja 19. stoljeća odjećom i tijelom zarobljenim u korzetu predstavlja vizualni znak suprugove financijske moći, a ta će se praksa preseliti i u 20. stoljeće. Skupa i nepraktična odjeća poručivala je da dame za život ne moraju zarađivati jer ih opskrbljuje dobrostojeći suprug ili obitelj.
Proći će dosta vremena prije nego imućne Zagrepčanke odbace korzet, oslobode tijelo, pa i odjećom počnu iskazivati političke i društvene promjene. Uzalud se u tadašnjim novinama pisalo kako je steznik nevolja ljudskog roda, koja rezultira mnogim tjelesnim ozljedama i posljedicama, čak i za buduće potomstvo. Zastrašujuće, ali realne statistike govorile su sljedeće: na sto žena koje su nosile steznik, dvadeset i pet ih je umiralo od bolesti grudnog koša, uključujući tuberkulozu, petnaest ih je umiralo pri porodu, petnaest ih je nakon poroda ostalo invalidima, petnaest je ostalo nepokretno, petnaest deformirano, trideset ih je preživjelo, ali su poslije osjetile posljedice nošenja steznika.
Kako se žarište modnog interesa mijenjalo, od krinoline prema rukavima i ukrasima za glavu i šeširima, a kasnije i ležernijim krojevima haljina, suknji, ženskih odijela, modelima suknja-hlače do samih ženskih hlača, tako su i žene sa sebe skidale slojeve krutih tkanina i slojeve predrasuda i oslobađale svoj duh i tijelo.
Bilo nam je ugodno čuti od predavačice da je Zagreb u to vrijeme, što se mode tiče, uspješno stajao uz bok europskim metropolama. Za to je posebno bio zaslužan modni poduzetnik Salamon Berger koji je pokrenuo modnu industriju i osmislio tekstilne i odjevne predmete inspirirane hrvatskim tradicijskim tehnikama i ornamentima. Značajno je i ime Gjure Matića, zagrebačkog krojača visoke mode koji je u zgradi današnje Name u Ilici otvorio krojačku školu i veliki krojački salon sa stotinu zaposlenih. Koliko je bio vrijedan njegov rad, svjedoči i to da se danas neki njegovi modeli čuvaju u Muzeju za umjetnost i obrt i u Povijesnom muzeju.
Na kraju ovoga predavanja osjetili smo, ipak, radost što živimo u današnje doba u kojem je modni izričaj puno raznolikiji i slobodniji.
